Tada je najviše radio za knjižnicu Medveščak, popravke starih knjiga, za umjetnike razne kožne uveze i kutije s foliotiscima te uveze diplomskih, doktorskih i ostalih radova. Kako se u to vrijeme uvezivalo dosta Narodnih novina i poslovne dokumentacije, Zlatko Firšt imao je dosta posla. Kćer Andreja, cijelo je djetinjstvo provela igrajući se u radioni, izrezivala je papire, lijepila kartone, makete te gledajući oca nesvjesno naučila posao. Logičan slijed je bio upis Grafičke škole nakon čega se pridružila ocu u poslu.
Nakon što je neko vrijeme radila s djedom, Stjepanom Firštom, posao se polako počeo širiti. Ulažu u strojeve koje zamjenjuju ruke: šivaću mašinu za šivanje knjiga, stroj za savijanje araka, rezaču mašinu za rezanje papira te razne druge strojeve. U posao polako ulaze i Andrejin suprug Josip te majka Vera Firšt. Godine 1996. sele se u novi poslovni prostor u Remetincu, gdje i danas žive i rade. Andreja posao je preuzela 2000. godine, a ponosno ističe kako su oba sina zainteresirana za nastavljanje posla: „Stariji sin Karlo Jukičić, je ove godine završio Grafičku školu i najesen se pridružuje u poslu, a mlađi sin Mislav Jukičić ove godine na jesen upisuje grafičku školu, tako da se tradicija nastavlja, što je suprugu i meni najveće zadovoljstvo“. Od 2014. godine knjigovežnica Firšt posjeduje uvjerenje o stjecanju obrta s tradicijom.
Photo: Borna Filić/PIXSELL
Andreja Jukičić, koja danas vodi obrt, opisuje posao knjigoveže kao kreativnim i zanimljivim. Usko surađuju s tiskarama i dizajnerima koji osmišljavaju projekte, a tim knjigovežnice Firšt na temelju svog znanja i iskustva daje o tehničkoj provedbi projekta, koji dio će se raditi ručno te u konačnici, izrađuju idejnu maketu nakon čega cijeli projekt ide u tisak i doradu.
Popravke i restauracije još uvijek rade, iako u manjem obujmu, budući da im je fokus na nakladama i novim uvezima. Ručni rad itekako je zastupljen u njihovom poslu, dok im strojevi uvelike olakšavaju i ubrzavaju način rada. U budućnosti planiraju ulagati u nove strojeve kako bi lakše i brže organizirali proizvodnju, s napomenom kako će u poslu knjigoveže, ručni rad uvijek prednjačiti.
