Knjigoveže, kartonažeri i papirna konfekcija

U knigovežnici Grafikon se i danas njeguju tradicija ručnoga krojenja, ručna izrada korica po mjeri, ručno šivanje, ručno lijepljenje, ali se uvođenjem novih tehnologija i znanja može izraditi sve što se od papira može zamisliti.

Otac Andreje Jukičić, Zlatko Firšt, nakon završene Grafičke škole za knjigovežu, rada u Grafičkom zavodu te Sveučilišnoj tiskari Liber, paralelno je uz posao pokrenuo kućnu radinost u dvorišnoj garaži koja se 1991. godine pretvorila u obrt pod nazivom „Uvez knjiga i fotokopiranje“.

Supružnici Tonica i Darko Balen obiteljsku tradiciju počeli su u stanu, u Ilici 28. Kako su se širili, i posao i obitelj, potražili su novu lokaciju. Obrt Kopir biro Balen od 1981. godine smješten je na Kaptolu 11, a tamo se nalazi i danas.

Knjigoveža kao zanimanje s kojim se rijetko susrećemo dodatan je razlog da upoznate Tajanu i Davora Klanca. Kako sami za sebe kažu, umjetnici u zanatskom smislu, dugi niz godina vode malenu knjigovežnicu nastavljajući tradiciju dugu više od 60 godina.

Gospođa Vesna Hrkač treći je naraštaj koji je uspješno nastavio obiteljsku tradiciju knjigoveškog obrta u istom prostoru, na istoj adresi. U Zagrebu je ostalo svega nekoliko klasičnih knjigovežnica koje sve rade ručno, a jedna od njih je šarmantna Knjigovežnica 1924, koja se može podičiti znanjem i vrsnim majstorima.

Obrtnik Mladen Radovinović pokrenuo je 1983. godine obrt za knjigoveštvo i fotokopiranje. Po struci ekonomski tehničar, za ovo ga je zanimanje zainteresirao ujak. On mu je isprva bio velika pomoć i učio ga je tajnama zanata.

Zanimanje kakvo sve rjeđe viđamo njeguje se od davne 1862. godine u obitelji Hudetz. S dugom povijesti postojanja, Vilim Hudetz otvorio je kartonažu na današnjoj adresi, u Gundulićevoj 29, nakon čega ga je naslijedio sin Marijan, da bi je danas vodila kći Tanja Hudetz kao čak peta generacija obiteljskog posla.