U potrazi za dragocjenostima: Obrtnik koji traži drago kamenje i oživljava tradiciju

Ako ste mislili da za iskopavanje dragog i poludragoga kamenja morate putovati u daleku Australiju, varate se. I u Hrvatskoj postoje lokaliteti koji skrivaju dragocjenosti ispod površine zemlje. To najbolje zna Goran Hrestak (53), obrtnik iz Brdovca, koji se već tri desetljeća bavi pronalaženjem primarnih i sekundarnih nalazišta poludragoga kamenja i zlata.

Po struci je grafički inženjer, no nakon fakulteta nije se bavio tim poslom. Ljubav prema prirodi i umjetnosti odvela ga je u potpuno drugačijem smjeru. Dodatno se doškolovao i završio verificirani program za oblikovanje nakita u Centru za kulturu grada Zagreba. Kao amater, bio je član nekoliko geoloških udruga: Lepoglavski ahat i Kalcit u Brdovcu, a na tom su ga putu pratili mnogi drugi entuzijasti, stručnjaci i obrtnici.

-Nakon raspada Austro-Ugarske u Hrvatskoj je izgubljena tradicija vezana za pronalaženje, prikupljanje i obradu poludragoga kamenja – kaže Goran i dodaje:

-Zbog toga je moja odluka da se bavim tim poslom naišla na skepticizam kod ukućana i prijatelja. Kad sam otvorio obrt, morao sam probijati administrativne granice jer u tadašnjoj nomenklaturi djelatnosti takvo što nije bilo predviđeno. Moj obrt bio je registriran pod imenom AHAT, što je bila samo približna forma.

Opasnosti i izazovi terenskog rada

-Istraživanje, iskapanje i prikupljanje dragog i poludragoga kamenja izuzetno je složen posao – objašnjava Goran.

-Treba proučiti ortofoto snimke, topografske karte i geološke karte. Većina terenskog rada izvodi se zimi, kad nema vegetacije, opasnih životinja i krvožednih kukaca. U pravilu izlazim na teren u paru, vrlo rijetko sam. Neke lokacije na kojima se može pronaći kamenje izuzetno su opasne ili izazovne. Samo manji broj tih lokacija pristupačan je tijekom cijele godine.

Trenutačno je Goran fokusiran na istraživanje sjeverozapadnog dijela Hrvatske, ali povremeno obilazi i šire područje središnje Hrvatske, kao i lokalitete u Slavoniji.

A na “tajnim” lokacijama pronalazi kalcedone, ahate, jaspise, karneole i druge vrste poludragoga kamenja.

Umjetnost stvaranja unikatnih komada

No iskopavanje nije ni približno kraj posla. Pri izradi nakita proces obrade, koji može trajati i do 30 dana, uključuje: čišćenje, sortiranje, piljenje, bušenje, oblikovanje, brušenje i poliranje. Za sve te faze koriste se sofisticirani strojevi i alati, koji nisu jeftini. Štoviše, niti priprema kamenja za mineralošku zbirku, koju Goran planira darovati Prirodoslovnome muzeju u Zagrebu, nije jednostavna i može trajati i do 37 dana.

Kamenje koje prikuplja Goran pakira u vrećice, uz koje ide i deklaracija s podacima o podrijetlu kamena te njegovom tehničkom i mineraloškom opisu. Možete ga kupiti u Zagreb Crafts Shopu – suvenirnici, u kojoj možete i porazgovarati s Goranom. Zagreb Crafts Shop jedinstvena je trgovina smještena u središtu Zagreba (Ilica 49, u pasažu Matice hrvatskih obrtnika), koja okuplja i prodaje unikatne rukotvorine obrtnika iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Goran kaže kako mnogi naši građani žele posjedovati poludrago kamenje iz Hrvatske, ali i strani državljani sakupljaju autohtono kamenje kao trajnu vrijednost i uspomenu.

Uz ‘rudarenje’ i strast za dijeljenjem znanja

Za Gorana njegov posao nije samo rudarski, istraživački, umjetnički i komercijalni – on se također trudi prenijeti svoje znanje i iskustvo na druge.

-Na društvenim mrežama, poput Facebooka i Instagrama (@obrtahat), objavljujem tematske i informativne postove. Također sudjelujem na obrtničkim sajmovima, gdje informiram ljude o tome kako prepoznati poludragi kamen u prirodi, gdje ga tražiti, kako ga obrađivati te kako nabaviti potrebne strojeve i alate.

Nada se da će, poput Češke, Slovačke, Slovenije i Bugarske, i Hrvatska prepoznati vrijednost tradicije vađenja i obrade poludragoga kamenja. Vjeruje da bi takva praksa mogla zaživjeti i kod nas, s obzirom na uspješne inicijative u drugim europskim zemljama.

-Obrtnici i manufakture u tim zemljama povezani su kroz cehove koji surađuju s obrazovnim ustanovama i prirodoslovnim muzejima, stvarajući sinergiju između obrtništva, umjetnosti, znanosti i kulture.

Osim što želi povećati prepoznatljivost svoje struke i podići ju na višu razinu, Goranovi osobni ciljevi uključuju istraživanje novih lokacija bogatih poludragim i dragim kamenjem, usvajanje novih tehnika obrade te razvoj inovativnih proizvoda. Njegova strast prema kamenju nije samo profesija nego misija da oživi i očuva ovu važnu, ali zapostavljenu tradiciju, koja je neodvojiv dio naše kulturne i mineraloške baštine