„Napretkom tehnologije s tržišta pa i iz obrtničkih radionica za popravke nestali su mnogi aparati kojih gotovo da i nema više u upotrebi, poput radio – kazetofona, video rekordera, CD i DVD playera. Drugi tehnološki faktori te relativno niska cijena nabave, rezultirali su drastičnim smanjenjem obima posla i usluga servisiranja, što je mnoge majstore natjeralo na zatvaranje radionica i prekvalifikaciju“, govori Zoran Stašević, pročelnik sekcije RTV mehaničara, pri Udruženju obrtnika grada Zagreba. Stašević se popravcima TV-a i drugih elektronskih uređaja bavi već 30 godina, a kaže da se u taj posao zaljubio na prvi pogled.

„Imao sam desetak godina kada nam je u kuću prvi puta došao majstor za popravak televizora. Kad je otvorio TV, to je za mene bilo kao ulazak u neki drugi svijet i odmah sam bio siguran da želim to raditi. Nakon školovanja u srednjoj elektrotehničkoj školi počeo sam već s 18 godina raditi ovaj posao. U struci sam više od 30 godina, a zadnjih 20 imam svoju radionicu“, govori Stašević koji posljednje četiri godine preko Udruženja obrtnika uz potporu Obrtničke komore grada Zagreba na Dan planeta Zemlje provodi promotivno-edukativnu kampanju kojom s kolegama iz Udruženja nastoji razbiti predrasudu da se ništa ne isplati popravljati te da čim se stari uređaj pokvari ne treba odmah kupiti novi.

Stašević objašnjava kako procijeniti isplati li se popravljati određeni uređaj: „To ovisi o vrsti kvara i mogu li svojim rukama popraviti uređaj ili se mora mijenjati cijeli sklop ili modul u aparatu. O tome ovisi i cijena popravka. Najčešće se radi o popravcima u iznosu od 400 do 500 kuna. To su uglavnom popravci koji se odnose na pozadinsku rasvjetu u led ekranima i popravke modula napajanja. Ako uzmemo u obzir da je aparat plaćen dvije ili tri tisuće kuna razumljivo je da se u tom slučaju popravak isplati. Postoje i skuplji kvarovi, no oni se odnose na aparate koji imaju veću tehnološku i ekonomsku vrijednost. Treba uzeti u obzir i procjenu samog majstora, isplati li se uređaj popravljati ili ne.“

Stašević ističe da je cilj edukativne akcije „Ne bacajte vaš elektronički uređaj!“ osvijestiti ljude da svaki aparat treba prije bacanja probati pokušati spasiti jer tako čuvamo okoliš od nepotrebnog elektroničkog otpada, smanjujemo trošak (popravak je mnogostruko jeftiniji od nabavke novog aparata) i u konačnici čuvamo radna mjesta.
Više nije tajna da i proizvođači rade proizvode koji se odmah po isteku garancije počnu kvariti. „Programirano kvarenje s tehnološke strane itekako je moguće iz najmanje dva razloga. Prvi je taj da je elektroniku koja upravlja nekim uređajem moguće isprogramirati da se nakon nekog vremena sama pokvari ili uništi, a drugi je upotreba materijala lošije kvalitete s određenim rokom upotrebe. S obzirom na navedeno može se predvidjeti trajanje nekog proizvoda ili uređaja u cijelosti. Dugogodišnjim radom s jednom markom i proizvođačem vidi se nazadovanje u kvaliteti izrade, a tome pridonosi globalizacija. Poznato je da većinu elektroničkih uređaja danas proizvode u Kini, pa tako kupnja zvučnog i poznatog imena neke marke aparata, ne jamči njegovu prvotnu izvornost i podrijetlo, a samim time u nekim slučajevima i kvalitetu“, tumači Stašević.

Svi koje se brinu za ekologiju i stanje vlastitog novčanika na stranici Udruženja obrtnika grada Zagreba mogu pronaći majstora koji će popraviti njihov pokvareni uređaj.